Europska unija je nadnacionalna zajednica demokratskih europskih zemalja koje su posvećene postizanju zajedničkih ciljeva: mira i prosperiteta. Ideju za ujedinjenje europskih zemalja prvi je dao francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman 9. svibnja 1950. Taj dan se i danas slavi kao Dan Europe.

Kako bi se Njemačka i Francuska povezale na ekonomskoj osnovi te tako prekinula neprijateljstva iz Drugog svjetskog rata, 1951. godine nastaje Europska zajednica za ugljen i čelik - ECSC (članice su bile: Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Luksemburg i Nizozemska). Daljnjim unapređivanjem suradnje i proširivanjem, polako se ECSC pretvarala u EU. Pojam “Europska unija” uveden je Ugovorom o Europskoj uniji iz Maastrichta (1993. godine).

Koncept EU-a često se predočava grafički kao grčki hram s tri stupa. Prvi stup Europske unije predstavlja ekonomska i monetarna unija, a čine ga tri zajednice: Europska zajednica za ugljen i čelik, Europska ekonomska zajednica te Europska zajednica za atomsku energiju; drugi stup čine zajednička vanjska i sigurnosna politika, a treći - suradnja u pravosuđu i unutarnjim poslovima. Za sada je ostvaren prvi stup, a ostvarenje drugih dvaju još se očekuje. Danas je u Europskoj uniji 27 zemalja članica, a Hrvatska, uz Makedoniju i Tursku ima status kandidata za članstvo.

Europska monetarna unija obuhvaća 13 zemalja Europske unije koje su uvele euro kao novčanu jedinicu.
Europska unija je jedinstvena u svijetu kao nadnacionalna zajednica. Ne ukida suverenitet svojim članicama, nego one dio svojeg suvereniteta i nadležnosti zajednički delegiraju na institucije EU-a, unutar kojih zajednički donose odluke u specifičnim područjima zajedničkog interesa.

Institucije EU-a:
1. Glavne:

• Europski Parlament (članove bira stanovništvo zemalja članica),
  
• Vijeće EU-a ili Vijeće ministara (predstavlja vlade zemalja članica),
  
• Europska komisija (izvršno tijelo),
  
• Europski sud pravde (osigurava da su aktivnosti EU-a u skladu sa zakonom),
  
• Europski revizijski sud (nadzire formiranje i uporabu proračuna EU-a).
  

2. Ostale institucije:

• Gospodarski i socijalni odbor (zastupa mišljenje organizacija civilnog društva o ekonomskim i socijalnim pitanjima),
  
• Odbor regija (zastupa mišljenja regionalnih i lokalnih autoriteta),
  
• Europska središnja banka (odgovorna za monetarnu politiku i euro),
  
• Europska investicijska banka (pomaže u ostvarenju ciljeva EU-a financiranjem projekata).
  

3. Pomoćna tijela:

• Europol,
  
• Eurojust,
  
• različite agencije,
  
• radni odbori,
  
• radne skupine.
  

Pravna stečevina EU-a, tzv. acquis communautaire, skup je prava i obveza koje obvezuju sve zemlje članice i povezuju unutar Europske unije. Svaka nova zemlja članica EU¸-a mora prihvatiti ukupnu pravnu stečevinu EU-a, odnosno sve prijašnje Ugovore između zemalja članica. Sve odluke i procesi EU-a temelje se na Ugovorima koje su prihvatile sve zemlje članice.

Pravni akti EU-a prema snazi i obvezi primjene su:

1. Uredba (primjenjuje se automatski u svakoj zemlji članici, bavi se općim pitanjima i ciljevima),
2. Direktiva (primjenjuje se u svim članicama, a odnosi se na konkretna pitanja),
3. Odluka (upućena je određenom subjektu i ima specifičan način primjene),
4. Preporuke i mišljenja (nisu obvezujuće, ali se preporučuje njihovo ugrađivanje u odluke) .

U početnom razdoblju, integracija europskih zemalja odnosila se samo na područje trgovine i ekonomije. Danas se EU bavi mnogim drugim i širim pitanjima: građanska prava; osiguranje slobode, sigurnosti i pravde; nova radna mjesta; regionalni razvoj; zaštita okoliša; problem globalizacije.

Za svoje zemlje članice, Europska unija već više od pola stoljeća osigurava mir, stabilnost i napredak. Omogućila je porast životnog standarda, izgradnju jedinstvenog europskog tržišta (s četiri slobode: slobodom kretanja robe, usluga, kapitala i ljudi), uvođenje jedinstvene europske valute i zastupanje zajedničkih interesa europskih zemalja u svijetu.

Općenito se može reći da su štete ulaska u EU kratkog vijeka: naši proizvođači mogu se naći pod pojačanim pritiskom inozemne konkurencije na tržištu robe i usluga. To isto se može dogoditi na tržištu kapitala i rada. Međutim, prednosti od ulaska u EU, omogućit će hrvatskim poduzetnicima i hrvatskim ljudskim resursima da dugoročno povećaju svoju konkurentnost na domaćem i europskom tržištu; omogućen je slobodan pristup tržištima EU-a, fondovima EU-a, slobodan transfer tehnologije, mobilnost studenata itd. Hrvatska očekuje da će i njoj, kao i ostalim članicama, EU pomoći u ekonomskom rastu i razvoju, porastu životnog standarda i kvalitete života svih stanovnika.

Europska unija ima različite programe financijske pomoći za svoje zemlje članice, ali i za one zemlje koje se pripremaju za članstvo. Hrvatska je dosada sudjelovala u programima:

• OBNOVA (projekti regionalne suradnje i dobrosusjedstva te transnacionalni projekti; obnova infrastrukture i drugih privatnih ili javnih objekata oštećenih u ratu; konsolidacija demokracije i civilnog društva; povratak izbjeglica; integracija ili reintegracija izbjeglica, prognanika ili razvojačenih osoba u profesionalni život; priprema proizvodnog mehanizma za gospodarski oporavak; razvoj privatnog sektora, prije svega malog i srednjeg poduzetništva i promicanje ulaganja te jačanje nevladinih organizacija, kulturnih i obrazovnih ustanova, koju je 2001. godine zamijenio program
  

• CARDS (instrument tehničko-financijske pomoći Europske unije za jugoistočnu Europu (države korisnice: Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija i Crna Gora i Makedonija), a namijenjen je potrebama procesa stabilizacije i pridruživanja. Prioriteti programa CARDS su:
  
  
  
  • obnova, pomoć pri povratku izbjeglica i prognanika, stabilizacija regije
    
  • uspostava institucionalnog i zakonodavnog okvira (demokracija, ljudska prava, prava manjina, pomirba, civilno društvo, nezavisnost medija, borba protiv organiziranoga kriminala)
    
  • održivi gospodarski razvoj i ekonomska reforma okrenuta prema tržišnom gospodarstvu
    
  • socijalni razvoj
    
  • prekogranična, transnacionalna i regionalna suradnja.
    Program CARDS jedan je od temeljnih doprinosa procesu stabilizacije i pridruživanja, a usmjeren je na izgradnju institucionalnog, zakonodavnog, gospodarskog i socijalnog sklopa u već spomenutim zemljama (prema uzoru na isti takav sklop u Europskoj uniji) te na promicanje tržišnog gospodarstva.
    Temeljni su uvjeti za dobivanje pomoći u sklopu ovog programa da zemlja primateljica pomoći poštuje demokratska načela, pravnu državu, ljudska prava i prava manjina te osnovne slobode i načela međunarodnog prava. U sklopu CARDS programa Republici Hrvatskoj je za 2001. godinu namijenjeno 60 milijuna eura za ispunjavanje političkih prioriteta, gospodarski razvoj te za ispunjavanje odredbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Za koordinaciju ovog programa, osim za njegove financijske aspekte, zaduženo je Ministarstvo za europske integracije
    
  • PHARE (Pologne et Hongrie - Aide á Restructuration Economique)- cilj programa je pripremiti države kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji, odnosno osposobiti ih za punu primjenu pravne stečevine Europske unije te korištenje strukturnih i Kohezijskog fonda nakon pristupanja.
    
  • ISPA - program (Instrument for Structural Policies for Pre-accession) je namijenjen pružanju podrške u pripremama za pristupanje u području ekonomske i socijalne kohezije a poglavito u području europske politike zaštite okoliša i prometa te priprema za korištenje Kohezijskog fonda dostupnog nakon punopravnog članstva u EU.
    
  • SAPARD (Special Pre-accession Assistance for Agriculture and Rural Development) -namijenjen je državama kandidatkinjama za punopravno članstvo u Europsku uniju prvenstveno na području rješavanja problema strukturnih prilagodbi u poljoprivrednom sektoru i ruralnim područjima radi jačanja konkurentnosti u odnosu na tržište Europske unije, povećanja kvalitete života na ruralnom području te podrška kandidatkinjama u procesu priprema za provedbu pravne stečevine Europske unije iz područja Zajedničke poljoprivredne politike kroz njezino pravno, administrativno i institucionalno osposobljavanje.
    
  • INTERREG (Inicijativa Interreg pokrenuta je 1990. godine s ciljem razvijanja prekogranične suradnje između pograničnih područja na unutarnjim i vanjskim granicama EU-a koje su zbog svojeg geografskog položaja u nezavidnom položaju, često izolirane od glavnih ekonomskih središta u zemlji,
    
  • LIFE (financijski instrument Europske komisije za zaštitu okoliša i prirode i promicanja održivog razvoja),
    
  • TEMPUS (okvir suradnje na području visokoškolskog obrazovanja),
    
  • Peti i šesti okvirni program za istraživanje i razvoj (namijenjeni su poticanju istraživanja i tehnološkog razvoja; pomažu pri organizaciji suradnje između sveučilišta, istraživačkih centara i industrije, uključujući i mala i srednja poduzeća; pružaju financijsku potporu za svoje zajedničke projekte. ; i
    
  • YOUTH (potpora neformalnim obrazovnim aktivnostima za mlade u obliku razmjena grupa i individualnog dobrovoljnog rada.
    
  
  
  
  
  Izvori: : Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, SDURF
  
  
  
  
  Od 1.1.2007. Hrvatskoj je otvaren novi program IPA (Instrument for Pre-Accession Assistance) kao integrirani instrument koji zamijenjuje program CARDS te pretpristupne programe Phare, ISPA i Sapard.
  

IPA razlikuje dvije skupine zemalja; države sa statusom potencijalnog kandidata za članstvo u Uniji te države sa statusom kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Državama potencijalnim kandidatima tako je na raspolaganju financijska podrška za postupno usklađivanje nacionalnih zakona s pravnom stečevinom Europske unije te za projekte kojima je cilj promicanje gospodarskog i socijalnog razvoja.

Osim predpristunog programa IPA, Hrvatskoj se otvaraju i novi Programi zajednice u kojima uz potpisivanje Memoranduma o razumijevanju u uplaćene naknade za sudjelovanje mogu sudjelovati javni i privatni sektor.