Europska unija odlučila je 1997. godine upotpuniti svoju pretpristupnu strategiju i pomoć koju nudi zemljama kandidatkinjama. Ocijenjeno je da su posebno zahtjevna područja prilagodbe pravnoj stečevini Unije poljoprivreda, zaštita okoliša i promet te da za njih, osim institucionalne pomoći, treba osigurati i sustavnu financijsku pomoć zemalja članica EU-a.

Zato je EU uspostavila pretpristupne fondove koji osiguravaju sredstva za prilagodbu standardima EU-a.U razdoblju od 2001-2004 Hrvatskoj je stavljen na korištenje program CARDS, a stjecanje statusa zemlje kandidata, Hrvatskoj su se za punopravno članstvo od 18. travnja 2004. godine otvorila tri pretpristupna fonda, odnosno programa EU-a:

• PHARE
  
• ISPA
  
• SAPARD
  

Iz tih fondova Hrvatskoj je za povlačenje u 2005. i 2007. godini odobreno 245 milijuna eura. (Za usporedbu, deset tranzicijskih zemalja obuhvaćenih procesom proširenja EU-a iz pretpristupnih je fondova Unije u razdoblju od 1990. do 2003. dobilo ukupno 18,78 milijardi eura. Najviše je dobila Poljska, a najmanje Slovenija.)

Važno je napomenuti da su iznosi koji su dodijeljeni Hrvatskoj znatno manji od iznosa koji su dodijeljeni nekim drugim članicama. Razlog tome je mišljenje Europske komisije da će Hrvatskoj, zbog opće razvijenosti i pripremljenosti trebati manje sredstava u sklopu pripreme za pristup u članstvo.

Istovremeno, Komisija smatra da nismo na razini spremnosti koja bi nam omogućila puno korištenje pretpristupnih fondova pa nam je odobrila manje iznose od onih koje smo očekivali.


Alokacije za RH (mil €)
Slika 1. Sredstva iz pretpristupnih fondova za RH



Sredstva iz ovih fondova mogu se koristiti za sljedeće tipove ugovora(u skladu s pravilima PRAG-a):

• za usluge (tehnička pomoć, studije o know-how, obuka)
  
• za opskrbu (oprema i materijali)
  
• za radove (infrastruktura i drugi inženjerski radovi)
  
• grantovi
  

Od 1. veljače 2006., hrvatske tvrtke mogu sudjelovati na natječajima za javne nabave u Europskoj zajednici, prema pravilima koja vrijede u Zajednici i pod uvjetima ne manje povoljnim od uvjeta koji se primjenjuju na društva Zajednice (eliminacija nelojalne konkurencije).

Na natječaje za korištenje bespovratnih sredstava do sada su se mogle javljati najčešće regionalne i lokalne vlasti, javni instituti i agencije, javni fondovi koje je osnovala država, županija ili jedinica lokalne samouprave, nevladine udruge, javne institucije za gospodarski razvoj i javna poduzeća te u rijetkim slučajevima privatna poduzeća).

Sredstva iz pretpristupnih fondova prvenstveno su namijenjena javnom sektoru, a tvrtke koje žele sudjelovati, mogu se javiti na pozive za javne natječaje (radovi, usluge i oprema) za podnošenje prijedloga koje će prema pojedinim projektima raspisivati tijela lokalne i državne uprave. S obzirom na to da sredstva iz tih fondova ne obuhvaćaju kompletno financiranje projekata, razliku osiguravaju državni, regionalni i lokalni korisnici iz svojih proračuna.
.

Javni natječaji funkcioniraju po određenim propisima:

• Ugovori su otvoreni za sve privatne ili fizičke osobe iz zemalja članica EU te kandidata za članstvo
  
• Sva oprema i ostala nabava koja se nabavlja mora biti porijeklom iz zemlje članice EU-a ili kandidata, a sudionik natječaja mora dokazati podrijetlo robe
  
• Kompanija ili stručnjak koji sudjeluje u pripremi projekta (dakle pomaže državnim tijelima) ne može sudjelovati u javnom natječaju za posao u sklopu tog projekta
  
• Za posao na natječaj mora biti izabran onaj tko ponudi ekonomski najbolju ponudu
  
• Europska komisija mora odobriti proces odabira projekta, propisivanja javnog natječaja i sklapanja ugovora. Veću samostalnost tijelima u zemljama kandidatkinjama Komisija omogućava tek kad se uvjeri u njihove sposobnosti i tada primjenjuje naknadnu kontrolu.
  

Preduvjeti za korištenje

Veličina projekta koji se financira iz pojedinog pretpristupnog fonda varira, ovisno o tome je li u projekt uključeno više zemalja ili se odnosi na lokalnu sredinu. Projekti obuhvaćaju širok spektar privatnih i javnih subjekata te gospodarskih sektora. Pomoć se dodjeljuje isključivo za unaprijed isplanirane i razrađene projekte.

Svaki program/fond ima zasebno utvrđene kriterije i postupke odobravanja.

Istovremeno, postoje osnovni kriteriji i uvjeti za korištenja fondova:

• nacionalna pripadnost zemlji kandidatkinji za pristup u EU (pretpristupni fondovi) ili nacionalna pripadnost zemlji članici EU-a (pristupni fondovi)
  
• pravilo o podrijetlu opreme i zaliha zemlji kandidatkinji ili zemlji članici
  
• etične klauzule – svako kršenje pravila etičnog tržišnog natjecanja rezultira odbijanjem kandidature za taj tender i/ili administrativnim penalima
  
• lojalna konkurencija – ista mogućnost pristupa svih tvrtki tenderima i natječajima
  
• upotreba standardiziranih dokumenata – predlošci i forme koji postoje za svaki program
  
• transparentnost i nepristranost
  
• best value for money – bira se tender s najboljim omjerom cijene i vrijednosti
  
• bez retroaktivnih dodjela sredstava
  
• arhiviranje – pisani dokumenti, originali dosjea i korespondencije koji se čuvaju pet godina nakon završetka projekta
  
• izuzeci od pravila
  

Korisnici pretpristupnih fondova

Gotovo svi sektori gospodarstva i društva u cjelini imaju izravne ili neizravne koristi od pretpristupnih fondova. Međutim, treba naglasiti da će posebno sektori zaštite okoliša, transporta i poljoprivrede te regionalnog razvoja biti najveći korisnici predpristupnih fondova EU-a.

Slika 2. Namjena pretpristupnih fondova EU-a



Pretpristupni fondovi funkcioniraju tako da konkretne projekte predlažu odgovarajuće agencije zemlje korisnice, a inicijalni odabir projekata obavlja Europska komisija. Komisija može i sama predložiti projekte, iako oni nisu zastupljeni u nacionalnim prijedlozima.
Inače, država korisnica mora osigurati barem 10% vlastitih sredstava za PHARE, 25% za ISPA-u i SAPARD (u nekim slučajevima i 35%).

Krajnji korisnik projekta treba inicijalno osigurati gotovo cijelu financijsku konstrukciju iz vlastitih ili bankarskih izvora, a tek nakon početka realizacije projekta mogu mu se refundirati ulaganja iz fondova EU-a i nacionalnog sufinanciranja.

U slučaju financiranja projekata koji na komercijalnoj osnovi donose zaradu korisniku, udio Unijinih i nacionalnih sredstava ne može prijeći 50% ukupne investicije.


Slika 3. Udjeli u financiranju putem pretpristupnih fondova



Nastavno na ova 3 programa (Phare, ISPA i SAPARD) od 1.1.2007. Republici Hrvatskoj, sukladno novom proračunskom razdoblju EU otvoren je novi predpristupni program IPA za razdoblje 2007 – 2013.