Ulaganje u Hrvatskoj Načini ulaganja stranaca

Pravni okvir za inozemna ulaganja u Hrvatskoj postavljen je tako da se ne pravi razlika između domaćih i inozemnih ulaganja. Sve ono što je moguće u odnosima domaćih ulagača, moguće je i kada kapital ulažu stranci.
Inozemni ulagač stječe pravo i na dodatna jamstva, kakva se ne daju domaćem ulagaču. Hrvatskim Ustavom utvrđeno je da se prava stečena ulaganjem kapitala neće umanjivati zakonom ili drugim pravnim aktima te se osigurava slobodno iznošenje dobiti i uloženoga kapitala iz zemlje po prestanku ulaganja nakon podmirivanja svih zakonskih obveza.
Kada inozemni ulagač osniva ili sudjeluje u osnivanju trgovačkih društava u Hrvatskoj, stječe prava i preuzima obveze pod istim uvjetima i ima isti položaj kao i domaći ulagač, pod uvjetom uzajamnosti koja se pretpostavlja.

Stranci mogu u Hrvatskoj uložiti kapital:

na ugovornoj osnovi
u trgovačko društvo
u banku ili osiguranje
otvoriti obrt ili djelovati kao trgovci pojedinci
dobiti koncesiju za gospodarsko korištenje prirodnih bogatstava i drugih dobara od interesa za Hrvatsku
sudjelovati u poslovima B.O.T. (Build-Operate-Transfer) i B.O.O.T. (Build-Own-Operate-Transfer).

Trgovačko je društvo pravna osoba čiji su osnivanje i ustroj uređeni Zakonom o trgovačkim društvima. Upis društva u sudski registar uređen je Zakonom o sudskom registru i Pravilnikom o načinu upisa u sudski registar. Prema Zakonu, u Hrvatskoj se može osnovati društvo kapitala ili društvo osoba.

Prema Zakonu o trgovačkim društvima, u Hrvatskoj se može osnovati:

javno trgovačko društvo
komanditno društvo
dioničko društvo
društvo s ograničenom odgovornošću
gospodarsko interesno udruženje
tajno društvo.

Zakonom se uređuje i pitanje osnivanja podružnice te položaj trgovca pojedinca.

Stranci mogu stjecati udjele u trgovačkim društvima i dionice. Sva trgovačka društva upisana su u trgovački registar nadležnoga trgovačkog suda prema njihovu sjedištu. Dionička društva i društva s ograničenom odgovornošću mogu biti osnovana temeljnim ulogom u novcu, stvarima i pravima. Temeljni kapital društva mora biti izražen u kunama. Najniži temeljni kapital za osnivanje dioničkog društva je 200.000 kuna, a nominalni iznos dionice ne može biti manji od 10 kuna.

Minimalni temeljni kapital za osnivanje društva s ograničenom odgovornošću je 20.000 kuna, a pojedinačni temeljni ulog ne može biti manji od 200 kuna. Društvo može osnovati jedna ili više osoba. Strana fizička osoba može u Hrvatskoj poslovati kao obrtnik. Za obavljanje slobodnih i vezanih obrta obrtnik mora imati obrtnicu, koju izdaje nadležni županijski ured na čijem će području biti sjedište obrta. Ako je riječ o povlaštenim obrtima, povlasticu izdaje nadležno ministarstvo ovisno o vrsti obrta.

Osim na polju prilagodbe zakonodavstva standardima Europske Unije, u Hrvatskoj se provodi snažna informatizacija pravosuđa sa ciljem povećanja efikasnosti i pojednostavljenja postupka otvaranja poduzeća. U skladu sa time pokrenut je HITRO.HR servis za ubrzanu komunikaciju poduzetnika i građana sa tijelima državne korisnika, kojim se u značajnoj mjeri ubrzava obavljanje administrativnih procedura pri pokretanju tvrtke. Sve je na jednom mjestu:

POTICANJE ULAGANJA

Zakonom o poticanju ulaganja se uređuje poticanje ulaganja domaćih i stranih pravnih ili fizičkih osoba, koje obavljaju gospodarsku djelatnost i sudjeluju u prometu roba i usluga, a u cilju poticanja gospodarskog rasta, razvitka i ostvarenja gospodarske politike Republike Hrvatske, njezinog uključivanja u tokove međunarodne razmjene i jačanja konkurentne sposobnosti hrvatskoga gospodarstva.

Zakonom o poticanju ulaganja uređuju se ulaganja domaćih i stranih pravnih ili fizičkih osoba, za koji je predviđen sustav mjera, poreznih i carinskih povlastica. Povlastice mogu koristiti samo novoosnovana trgovačka društva iz djelokruga registrirane djelatnosti, a iznimno, u slučaju ulaganja u turističku djelatnost, nositelj povlastice može biti već postojeće društvo.

Poticanje ulaganja u smislu ovoga Zakona predstavlja sustav poticajnih mjera za
ulaganja u gospodarske aktivnosti na području Republike Hrvatske i otvaranje novih
radnih mjesta povezanih s tim ulaganjima.

Poticajne mjere uređene ovim Zakonom odnose se na projekte ulaganja u:

A. proizvodno-prerađivačke gospodarske aktivnosti,
B. tehnološke razvojno-inovacijske centre,
C. strateške aktivnosti poslovne podrške.

Poticajne mjere uređene ovim Zakonom odnose se na projekte ulaganja kojima se
osigurava ekološki sigurna gospodarska aktivnost i jedan ili više od sljedećih ciljeva:

unos nove opreme i suvremenih tehnologija
uvođenje novih proizvodnih postupaka i novih proizvoda
veća zaposlenost i izobrazba zaposlenika,
modernizacija i unapređenje poslovanja,
razvoj proizvodnji s višim stupnjem prerade,
povećanje međunarodnih gospodarskih aktivnosti,
povećanje gospodarske aktivnosti u dijelovima Republike Hrvatske u kojima gospodarski rast i zaposlenost zaostaju za državnim prosjekom, a u skladu s kartom regionalnih državnih potpora,
razvoj nove ponude usluga,
ušteda energije,
jačanje informatičke djelatnosti,
suradnja s financijskim institucijama izvan zemlje,
prilagodba hrvatskoga gospodarstva europskim standardima

POTICAJNE MJERE

Poticajne mjere razvrstane su u tri skupine. Prva: davanje u zakup, davanje prava gradnje, prodaje ili davanja na korištenje nekretnina ili drugih infrastrukturnih objekata u vlasništvu RH, jedinica lokalne samouprave i uprave pod komercijalnim ili pogodnim uvjetima, uključivo i bez naknade.

Druga skupina mjera odnosi se na pomoć pri otvaranju novih radnih mjesta. Za otvaranje novih radnih mjesta i prekvalifikaciju zaposlenika može se odobriti pokrivanje troškova zapošljavanja u jednokratnom iznosu od 15.000 kuna po zaposleniku. Novčani poticaj može se koristiti samo za novo zapošljavanje uz uvjet da se tri godine ne smanjuje broj zaposlenih.

Treća skupina poticajnih mjera odnosi se na pomoć u stručnoj izobrazbi ili prekvalifikaciji. Ako ulagač ulaže u stručnu izobrazbu ili prekvalifikaciju zaposlenika, može mu se odobriti pokrivanje naknada tih troškova do 50%.

POREZNE POVLASTICE

Visina ulaganja

Visina ulaganja	Stopa poreza na dobit	Trajanje povlastice	Minimalan broj zaposlenih
4 mil.kn	10%	10 god.	10
10 mil.kn	7%	10 god.	30
20 mil.kn	3%	10 god.	50
60 mil.kn	0%	10 god.	75

CARINSKE POVLASTICE

Pri uvozu opreme, koja čini ulaganje, ne plaća se carina na robu iz poglavlja Carinske tarife 84, 85, 86, 87 (osim osobnih vozila sa zapreminom motora većom od 1500 cm3), 88, 89 i 90.

Carinske povlastice za ulaganja iz ovog Zakona prestaju važiti danom pristupanja Republike Hrvatske u članstvo Europske unije.

Trgovačko društvo koje namjerava ostvariti koju od poticajnih mjera ili povlastica podnosi na propisanom obrascu zahtjev Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva – Upravi za poticanje ulaganja. Na osnovi tog zahtjeva Ministarstvo izdaje potvrdu o ispunjenju uvjeta iz Zakona o poticanju ulaganja i podnositelj zahtjeva dobiva status nositelja poticajnih mjera te poreznih i carinskih povlastica.

PRIJENOS DOBITI U INOZEMSTVO

Prijenos dobiti u inozemstvo, propisan Zakonom o deviznom poslovanju, koju nerezident ostvari izravnim ulaganjem slobodan je pod uvjetom da je u Hrvatskoj podmiren porez na dobit na iznos koji se prenosi u inozemstvo.
Isto tako prijenos u inozemstvo ostatka likvidacijske ili stečajne mase slobodan je pod uvjetom da su u Hrvatskoj podmirene sve porezne i druge zakonom propisane obveze iz tog posla.

PRAVO VLASNIŠTVA STRANIH OSOBA

Pravne osobe osnovane i registrirane u Hrvatskoj, bez obzira na to je li u njih uložen domaći ili strani kapital, smatraju se domaćim pravnim osobama i imaju pravo stjecati vlasništvo nad nekretninama. Pritom nije bitno koriste li se te nekretnine za obavljanje djelatnosti ili u druge svrhe. Moguća je i hipoteka na nekretninama u korist strane osobe. Strana fizička ili pravna osoba može steći pravo vlasništva nad nekretninama, uz načelo uzajamnosti i suglasnost Ministarstva vanjskih poslova, prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

POSLOVANJE STRANIH TRGOVAČKIH DRUŠTAVA

Zakon o trgovačkim društvima uređuje djelatnosti stranih trgovačkih društava i trgovaca pojedinaca (sa sjedištem izvan Hrvatske) na području Hrvatske. Strana trgovačka društva i trgovci pojedinci u pravilu su u Hrvatskoj izjednačeni s domaćim osobama u poslovanju. Jedini uvjet poslovanja u Hrvatskoj je osnivanje podružnica, koje nisu pravne osobe. Njihovim poslovanjem sva prava i obveze stječe trgovačko društvo. Podružnice mogu obavljati sve djelatnosti obuhvaćene predmetom poslovanja društva.

PREDSTAVNIŠTVA STRANIH TVRTKI

Strana osoba može, prema Zakonu o trgovini, osnivati predstavništva radi istraživanja tržišta, promidžbenih i informativnih poslova te vlastitog predstavljanja. Predstavništva nemaju status pravnih osoba, stoga nemaju pravo zaključivati ugovore. Mogu početi raditi nakon upisa u registar predstavništava stranih osoba u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva te otvoriti devizni i kunski račun u ovlaštenoj domaćoj banci.

KONCESIJE

Budući da strane osobe (kao ni domaće) ne mogu postati vlasnici određenih nekretnina (prirodnih bogatstava i ostalih dobara od interesa za Hrvatsku), to je pravo gospodarskog korištenja tih dobara normirano Zakonom o koncesijama. Odluku o koncesiji donosi Hrvatski sabor, koji pravo odlučivanja može prenijeti na Vladu.

Prema Zakonu o koncesijama koncesijom se stiče:

pravo gospodarskoga korištenja prirodnih bogatstava te drugih dobara za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku
pravo obavljanja djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku te izgradnja i korištenje objekata i postrojenja potrebnih za obavljanje tih djelatnosti.

Koncesija se ne može davati za korištenje šumskih ili drugih dobara, utvrđenih posebnim zakonom ako su u vlasništvu države. Može trajati najdulje 99, a za poljoprivredno zemljište 40 godina. Koncesija može pripasti domaćoj i stranoj pravnoj i fizičkoj osobi na temelju javnog prikupljanja ponuda ili javnog natječaja. Davatelj koncesije i podnositelj ponude sklapaju ugovor koji se upisuje u jedinstveni registar koncesija Ministarstva financija. Za svaku koncesiju plaća se godišnja naknada.

SLOBODNE ZONE

Slobodna zona je dio teritorija Republike Hrvatske, posebno ograđen i označen gdje se gospodarske aktivnosti obavljaju uz posebne uvjete. Zona se može sastojati od više odvojenih dijelova.

Zakon o slobodnim zonama, uređen prema svjetskim standardima, predviđa sljedeće povlastice:

korisnici zone mogu biti domaće i strane osobe uz potpuno jednake uvjete
u zoni se mogu obavljati svi oblici trgovine s inozemstvom
roba se može slobodno uvoziti i izvoziti
roba može ostati u Zoni vremenski neograničeno, osim određenih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda
za robu smještenu u zoni, koja nije namijenjena prometu na domaćem tržištu ili je u zoni uporabljena ili potrošena sukladno zakonu, ne plaćaju se carina ni porez niti se primjenjuju druge mjere gospodarske politike
korisnici zona koje se nalaze u prostornoj jedinici za statistiku II. razine
korisnici zona koje se nalaze u prostornim jedinicama za statistiku II. razine
korisnici zona na području Grada Vukovara, koji su gospodarsku djelatnost u slobodnoj zoni obavljali do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, plaćat će porez na dobit:
korisnici zona koji su do stupanja na snagu ovoga Zakona uložili u gradnju ili sudjelovali u izgradnji objekata ulaganjem više od 1.000.000,00 kuna, a pri tome nisu iskoristili gornju granicu dopuštenog intenziteta potpore za ulaganje propisane kartom regionalnih potpora, ostvaruju pravo na oslobođenje plaćanja poreza na dobit do godine u kojoj će iskoristiti gornju granicu dopuštenog intenziteta potpore za ulaganje, propisane kartom regionalnih potpora, ali najdulje do 31. prosinca 2016.
isporuke dobara u zonu te isporuke dobara unutar zone oslobođene su plaćanja PDV-a (ovaj članak prestaje važiti danom prijema RH u europsku uniju)

Slobodne zone mogu se osnovati na području morske luke, zračne luke, riječnog pristaništa, uz međunarodnu prometnicu i drugdje gdje postoje uvjeti. Slobodna zona može se osnovati na temelju koncesije koju daje Vlada prema rezultatima javnog natječaja ili javnog prikupljanja ponuda. Osnivači mogu biti samo domaće pravne osobe, a korisnici domaće i strane pravne i fizičke osobe ako su registrirani u Republici Hrvatskoj za obavljanje te djelatnosti te ako ispunjavaju uvjete propisane zakonom. Korisnici su obvezni s osnivačem zaključiti ugovor o obavljanju gospodarske djelatnosti (proizvodnja robe, oplemenjivanje robe, skladištenje robe trgovina na veliko, strateške aktivnosti poslovne podrške, aktivnosti osnivanja tehnoloških razvojno-inovacijskih centara te pružanje usluga, osim bankarskih i drugih novčanih poslova i usluga osiguranja i reosiguranja imovine i osoba.), ali je izričito zabranjena trgovina na malo. Korisnici su dužni voditi knjigovodstvo za poslovanje u zoni, ili odvojeno knjigovodstvo za dio svog poslovanja koje obavljaju u zoni.

SLOBODNE ZONE:

Izvor: Hrvatska gospodarska komora