Provedena desk-analiza raspoloživih financijskih i statističkih podataka ukazuje na višestruko povećanu važnost malih i srednjih poduzeća (MSP) u hrvatskome gospodarstvu u posljednjih nekoliko godina. U prvom je redu riječ o porastu broja MSP-a u promatranom razdoblju (1997.-2003.) (za 4,56%), ali - što je još važnije - i o još bržem rastu zaposlenosti u MSP-u u istome promatranom razdoblju (za 6,4%). Isto tako ukupan udio broja MSP-a u hrvatskome gospodarstvu je vrlo visok - oko 99%.

Našom analizom identificirana su i prostorna žarišta MSP-a, a to su u slučaju Hrvatske veliki gradovi: Zagreb, Split i Rijeka. Na njih otpada veliki udio MSP-a Hrvatske. Zanimljiv je i trend rasta broja MSP-a u županijama koje nisu identificirane središtima MSP-a, kao što su Virovitičko-podravska županija, Koprivničko-križevačka županija i Ličko-senjska županija. Međutim, raspoloživi podaci ne omogućuju precizniju analizu bitnijih učinaka ovoga rasta na gospodarstvo tih županija pa i šire.

Nažalost, analiza ekonomičnosti (ukupni prihodi/ukupni rashodi) MSP-a u promatranome razdoblju ne daje dobre rezultate i pokazuje da velik broj županija (nikada ispod deset), u promatranome razdoblju ima ekonomičnost ispod 100%, što znači da jedinica stvorenoga prihoda stvara više od jedinice rashoda. Analiza profitabilnosti ukazuje na to da samo dvije županije imaju stalno pokazatelj profitabilnosti (neto-dobit/ukupni prihodi) veći od prosjeka Hrvatske. To su Grad Zagreb i Varaždinska županija.

Analiza izvoza MSP-a u promatranome razdoblju ukazuje na činjenicu da udio izvoza MSP-a u ukupnom izvozu raste, kao što raste i ukupan iznos izvoza Hrvatske. Nažalost, utjecaj na gospodarski rast u Hrvatskoj je umanjen, i to zato što raste negativni saldo VTB-a. Analiza Izvoza također govori o znatnome udjelu izvoza prerađivačkoga sektora u ukupnom robnom izvozu i to uvijek iznad 85% (u promatranome razdoblju, od 1997. do 2003. godine).

Analiza udjela izvoza MSP-a u ukupnom izvozu pokazuje da županije koje imaju slabiji MSP (mjeren brojem poslovnih subjekata) imaju veći udio izvoza MSP-a u ukupnome izvozu. Taj nalaz je moguće objasniti činjenicom da županije koje imaju najveći broj poslovnih subjekata najviše izvoze velikim poduzećima. Analiza izvozne efikasnosti mjerene vrijednošću izvoza po zaposleniku identificira samo dvije županije s iznadprosječnim rezultatima: Grad Zagreb i Istarsku županiju.

Grupa socio-demografskih indikatora izdvaja sljedeće županije: Grad Zagreb, Istarsku i Primorsko-goransku županiju. Riječ je o županijama čija je relativna većina stanovništva zaposlena u tercijarnome sektoru, ali je riječ i o županijama koje imaju visoke indekse obrazovanosti (broj stanovnika s višim i visokim obrazovanjem /ukupan broj stanovnika).

Analiza BDP-a županije daje iste zaključke kao i prethodna analiza, a to znači da identificira županije koje imaju BDP županije na broj stanovnika veći od prosjeka u Hrvatskoj. Riječ je o sljedećim županijama: Gradu Zagrebu, Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji.

Napokon, postoji i grupa županija koje imaju najbolje rezultate u pogledu izvozne efikasnosti mjerene odnosom izvoza prema zaposlenom; to su Grad Zagreb i Istarska županija. Drugoj skupini pripadaju one županije koje imaju mješovite rezultate, a to su: Koprivničko-križevačka, Primorsko-goranska i Zadarska županija. U treću skupinu ubrajaju se one županije koje imaju rezultate lošije od prosjeka u Hrvatskoj.

MSP-i brojčano dominantni: predstavljaju čitavih 99,4 posto od ukupnog broja poduzeća, zapošljavaju oko 66 posto zaposlenih u privredi, ostvaruju oko 54 posto ukupnog prihoda i oko 46 posto hrvatskog izvoza. Sektor MSP-a bit će još važniji u budućnosti. Razvojni potencijali Hrvatske, a ponajprije turizam, poljoprivreda, prerada drva, moderna industrija i drugi najbolje se mogu potvrditi putem malih i srednjih ekonomskih jedinica. Treba dodati i da je hrvatsko tržište premalo da bi se moglo očekivati ozbiljnija ulaganja u velike proizvodne jedinice. I većina hrvatskih velikih poduzeća spada, prema europskim standardima, u malo i srednje poduzetništvo. Prije svega, riječ je o najvećem segmentu privrede i relativno najvećem izvozniku. Sektor MSP-a predstavlja i najvažniji potencijal za ukupni rast, novo zapošljavanje, ravnomjerniji regionalni razvoj i veći izvoz u budućnosti.


Citat: Čengić, D. i Analitički tim Instituta Ivo Pilar: Mala i srednja poduzeća u izvozu Hrvatske: rezultati desk-analize, u Institut društvenih znanosti Ivo Pilar: Izvozni potencijal hrvatskog malog gospodarstva